Bitcoin je platna mreža (engleski: payment network) jer omogućava prijenos vrijednosti na daljinu. Razlika između bitcoina i drugih platnih mreža je da je prijenos vrijednosti bitcoinom:
- brz
- jeftin
- transparentan
- decentraliziran
- nepovratan
- pseudoanoniman
Najraširenija platna mreža na svijetu je bankarska mreža. Banke nam omogućavaju da prenesemo novac s jednog računa na drugi račun i na taj način prenosimo vrijednost na daljinu. U usporedbi sa bankarskom mrežom, bitcoin je brži, jeftiniji, transparentniji i anonimniji.
Brzina
Prijenos novca sa jednog bankovnog računa na drugi može trajati:
- par minuta (ako su računi u istoj banci)
- jedan dan (ako su računi u različitim bankama u istoj zemlji)
- nekoliko dana (ako su računi u različitim zemljama)
Prijenos novca preko bankovnih računa je dostupan samo za radnog vremena banaka, ukoliko prijenos pokrenete predvečer ili preko vikenda, morat ćete pričekati slijedeći radni dan da se prijenos izvrši.
Prijenos bitcoina izvršava se bitcoin transakcijama i traje od par sekundi do sat vremena (od 0 do 6 potvrda), ovisno o sustavu koji se koristi. Ovo vrijeme prijenosa je neovisno o tome u kojim državama se nalaze pošiljatelj i primatelj. Prijenos sredstava bitcoinom nema radno vrijeme, izvršava se 24 sata dnevno, 365 dana u godini.
Primjerice, ova nasumično odabrana transakcija izvršena je 23.12.2013. u 10:58. Treću potvrdu (blok 276539) dobila je u 11:03 (nakon 5 minuta), a šestu potvrdu (blok 276542) u 11:52 (nakon 54 minute). Za neke servise transakcija je bila valjana odmah, za većinu servisa transakcija nakon 5 minuta, a nakon 54 minute bila je valjana i za najstrože servise. To je svakako višestruko brže od transakcija između računa koji nisu u istoj banci, a da ni ne spominjemo bankovne račune koji nisu u istoj državi.
Pogledamo li pak ovu transakciju, vidimo da je izvršena 1.1.2014. u 01:37:14. Korisnici bitcoin mreže koji su sudjelovali u ovoj transakciji nisu morali čekati da se banke otvore 2.1. ujutro. Transakcija je u novogodišnjoj noći provedena jednako brzo kao i u bilo koje drugo doba godine.
Cijena
Banke su velike i složene institucije koje osim samog prijenosa vrijednosti nude još i mnoge druge usluge. Sama usluga prijenosa vrijednosti kod banaka za sobom povlači još neke usluge, kao što su mogućnost reklamacije, prevencija prevare i slično. Stoga banke imaju posebne odjele koje se bave ovim dodatnim aktivnostima i koji banku koštaju.
S druge strane, banke su institucije kojima je na prvom mjestu profit. Stoga ne čudi da banke proces prijenosa novca preko bankovnih računa i solidno naplaćuju.
Bitcoin mreža na prvom mjestu ima stabilnost i sigurnost, a ne profit. Ne postoji centralna institucija koja bi ubirala profit na bitcoin transakcijama, svi sudionici u bitcoin sustavu su ujedno i korisnici istog tog sustava. Bitcoin nema zaposlenika, potvrđivanje transakcija provode dobrovoljci (rudari) koji su za svoj trud plaćeni. Bitcoin nema odjela za reklamacije, nema poslovnica i nema zaposlenika koje je potrebno plaćati.
Bitcoin ima samo nužno potrebnu infrastrukturu da bi ispunio svoju zadaću transfera vrijednosti i ta infrastruktura se održava minimalnim sredstvima. Zato bitcoin sustav nudi najniže moguće naknade za provedenu transakciju.
Evo usporedbe nekih naknada za Privrednu banku Zagreb (na dan 15.1.2021.) i bitcoin:
PBZ | bitcoin | |
---|---|---|
Naknada za vođenje računa | 6,30-9,00 kn mjesečno | 0 kn[1] |
Upisnina za internet bankarstvo | 0 kn | 0 kn[2] |
Članarina za internet bankarstvo | 12 kn mjesečno | 0 kn[2] |
Naknada za vođenje računa | 9 kn mjesečno | 0 kn[3] |
Nacionalni transfer u kunama | 2,25 kn | od 0 do cca pola kune |
Međunarodni transfer u devizama | 30 kn | od 0 do cca pola kune |
[1] Posjedovanje bitcoin adrese je besplatno.
[2] Internet bitcoin novčanici su besplatni.
[3] Bitcoin novčanici za mobilne uređaje su besplatni.
Iz tablice je vidljivo da se u bitcoin sustavu naplaćuju samo transakcije i to minimalno. Cijenu transakcije ne određuje bitcoin sustav nego pošiljatelj sam. Manja cijena transakcije znači niži prioritet transakcije i stoga duže čekanje na potvrdu transakcije.
Bitcoin sustav postavljen je tako da se česte i manje transakcije imaju niži prioritet. Primjerice, ako šaljete malu količinu BTC-a koje ste tek maloprije dobili, vaša transakcija imat će niski prioritet i trebat ćete platiti veću naknadu za transakciju da bi ona bila izvršena brzo. S druge strane, ako šaljete više od 1 BTC sa adrese na kojoj nije bilo transakcija duže od jednog dana, tada će ta transakcija imati dovoljno visok prioritet da naknada za transakciju nije potrebna – transakcija će se besplatno izvršiti u najkraćem roku.
Ova logika obrnuta je od one kod banaka – banke transakciju naplaćuju prema postotku vrijednosti transakcije, što znači da veće transakcije koštaju više. Bitcoin sustav svojom obrnutom logikom potiče korisnike sustava na racionalno korištenje transakcija – veće i rijeđe transakcije su jeftinije (ili besplatne). S druge strane, čak i najskuplje transakcije u bitcoin sustavu su 10 puta jeftinije od najjeftinijih transakcija u bankarskom sustavu.
Transparentnost
Ako nam netko kaže da nam je poslao određenu sumu novaca na naš bankovni račun, mi to ne možemo provjeriti sve dok novac ne sjedne na račun (što može trajati od nekoliko minuta do tjedan dana). Ako pošiljatelj napravi grešku i pošalje novac na krivi račun, mi to ne možemo provjeriti. U svakom slučaju moramo vjerovati pošiljatelju sve dok ne ugledamo novac na svojem računu.
Ako nekome šaljemo novac na bankovni račun, nemamo mogućnosti jednostavno dokazati da smo novac zbilja i poslali. Moramo čekati da novac sjedne na račun primatelja. Ako primatelj kaže da novac nije dobio, ne možemo jednostavno dokazati da nas primatelj pokušava prevariti.
S druge strane, bitcoin transakcije su potpuno javne i transparentne. Svega par sekundi nakon što je pošiljatelj poslao bitcoine sa svoje adrese na adresu primatelja, ta transakcija je vidljiva svim bitcoin novčanicima, te preko raznih web servisa. Primjerice, prethodno spomenuta transakcija izvršena je 23.12.2013. u 10:55:08 i par sekundi nakon toga je postala vidljiva svim novčanicima povezanima na mrežu, te na blockchain.info i sličnim servisima.
Dakle, primatelj će nakon svega par sekundi u svom novčaniku ili na web servisu moći potvrditi da su bitcoini zbilja poslani. Pošiljatelj će, također, moći nedvosmisleno dokazati da je transakcija izvršena. U bitcoin sustavu pokušaj prevareu stilu “ja sam novac poslao, ne znam kako ga nisi dobio” jednostavno nema smisla.
Decentraliziranost
Svi tradicionalni platni sustavi su donekle centralizirani. Primjerice, sva plaćanja provedena kroz PayPal ovise o povjerenju koje korisnici imaju u taj servis. U slučaju da PayPal odluči povećati naknade ili ukinuti korisniku račun – korisnik tu ne može ništa. Ako PayPalovi serveri podlegnu nekom napadu, cijeli taj sustav postaje neupotrebljiv.
Jednako tako se može dogoditi da u trenutcima teških društvenih kriza cijeli bankarski sustav bude doveden u opasnost. To se dogodilo tijekom Velike krize, kada su banke propadale jedna za drugom zbog gubitka povjerenja njihovih klijenata, pa je cijeli bankarski sustav bio pod velikim stresom neko vrijeme.
Bitcoin sustav nema centar koji bi mogao biti napadnut ili propasti. Bitcoin je decentralizirani sustav i čak da se cijela bitcoin mreža svede na svega nekoliko novčanika i nekoliko rudara, bilo kojem korisniku je dovoljno da se poveže sa samo jednim od novčanika i on može koristiti bitcoin mrežu.
Činjenica da ne postoji centralno mjesto koje kontrolira cijelu bitcoin mrežu čini tu mrežu otpornu na bilo koji oblik napada, uključujući i onaj od strane države. Neka zlonamjerna vlada može zabraniti bitcoin mjenjačnice i burze u svojoj državi, ali ne može zabraniti samu bitcoin mrežu, jer ta mreža ne ovisi o nekom konkretnom serveru.
Nepovratnost
Jednom kada se bitcoin transakcija unese u blok-lanac, ne postoji način da se ista poništi. Bitcoin mreža nema odjel za reklamacije, žalbu nije moguće uložiti obzirom da je bitcoin decentralizirana mreža i ne postoji neko centralno tijelo kojem bi se mogli žaliti. To znači da jednom kada je transakcija kreirana, povratka natrag nema – sve transakcije su nepovratne.
To ima svojih prednosti i mana. S jedne strane, ako kupac uplati novac preko PayPala i dobije oštećenu robu (ili ju uopće ne dobije) može tražiti povrat novca preko PayPala čak i ako mu trgovac ne želi zamijeniti robu. Banke također imaju odjele za reklamacije i bankovne transakcije je pod određenim uvijetima moguće poništiti. To znači da kupac zaštićen pri korištenju PayPala ili bankarskog sustava.
S druge strane, ako je kupac zlonamjeran, on može prodavaču priuštiti poprilične probleme sa bezrazložnim zahtjevima za povrat novca. Svaki transfer novca preko banke ili drugih tradicionalnih servisa nikad nije 100% siguran, uvijek postoji mogućnost da se transakcija poništi.
Nepovratnost bitcoin transakcija znači da jednom kada je transakcija provedena više nije moguće tražiti povrat. Kao što vidimo, to ima svojih pozitivnih i negativnih strana. No, ako želimo provesti transakciju za koju smo 100% sigurni da neće biti poništena, onda je bitcoin (uz gotovinu) jedina platna mreža koja nam to omogućava.
Pseudoanonimnost
Kad primimo novce na svoj tekući račun, podaci o pošiljatelju će nam najčešće biti dostupni. Vršenje anonimne transakcije u bankarskom sustavu skoro je nemoguće.
S druge strane, bitcoin transakcije su potpuno javne, ali i gotovo anonimne. Pogledamo li prethodno spomenutu transkaciju, sve što možemo reći o njoj je da sa adrese 1Cm2M… poslano 24.325 BTC na adresu 16MfU… i 0.128 BTC na adresu 16cVG…. Tko su vlasnici ove 3 adrese, zašto je transakcija obavljena, što je kupljeno a što je prodano, sve su to nepoznati podaci. Dapače, sasvim je moguće da sve tri adrese pripadaju istoj osobi. O vlasnicima ovih adresa ne znamo ništa. Možemo reći da su sudionici u ovoj transakciji anonimni.
S druge strane, činjenica da su sve transakcije javne omogućava svakome od nas da prati tok novca. Pogledamo li opet ovu transakciju, koristeći linkove lako možemo vidjeti od kuda su došla sredstva korištena u ovoj transakciji te kamo su se dalje kretala. Opet imamo isti problem: nije nam poznato tko je vršio te transakcije niti s kojom namjerom, no ako za neku adresu uspijemo saznati kome pripada, onda možda možemo donijeti neke zaključke o transakcijama vezanima uz tu adresu.
Donošenje takvih zaključaka nije nimalo jednostavno i vrlo je lako zaključiti pogrešno. Na raznim blogovima i forumima do sada je objavljeno mnogo analiza koje pokušavaju dokazati kome pripada neka bitcoin adresa, no za gotovo sve takve “analize” vrlo brzo je pokazano da nemaju dovoljno čvrstih dokaza.
Dakle, ne možemo reći da su bitcoin transakcije potpuno anonimne, ali možemo reći da su pseudoanonimne. U praksi se pokazalo da je pseudoanonimnost koju nudi bitcoin mreža dovoljna anonimna za sve realne potrebe.